Vis je prekrasan biser Jadranskog mora koji posjetiocima može pružiti izuzetan doživljaj. Dijelovi većih i manjih otočića, prosuti po prelijepom moru jedinstvene su ljepote
Otok Vis je najudaljeniji naseljeni otok u Jadranu, udaljen od kopna oko 50 km. Površina otoka iznosi oko 90 km2, a najviši vrh otoka je Hum na 587m nadmorske visine.
Viški arhipelag se sastoji od nekoliko manjih otoka kao što su Biševo, Sveti Andrija, Jabuka, Brusnik, Palagruža, Budihovac i Host. Čak sedam područja Viškog arhipelaga zaštićeni su različitim kategorijama – Zakona o zaštiti prirode: vulkanski otoci Brusnik i Jabuka, Modra špilja, Medvidina špilja, otok Ravnik i Zelena špilja, te uvala Stiniva.
Plaža Stiniva je 2016. proglašena najljepšom europskom plažom, a već je 1967. zaštićena je u kategoriji „značajni krajobraz“. Uvala Stiniva je mjesto na kojem se svakako morate okupati.
Modra i Medvidina špilja na otoku Biševu, te Zelena špilja na Ravniku, su geomorfološki spomenici prirode.
Klima na otoku je tipično mediteranska s dugim, vrućim i suhim ljetima i kratkim, blagim zimama. Razvedena obala, dugačka 76 nautičkih milja, obiluje pješčanim i šljunčanim plažama te spiljama. Otok ima bogatu povijest, sve od kolonizacije Ilira do Grka i Rimljana.
Geološki je atraktivno jer je sastavljeno od najmlađih i najstarijih formacija stijena, dijelovi arhipelaga izgrađeni su od vulkanskih stijena, jedinstvenih na Jadranu s obzirom na to da su jadranski otoci pretežno građeni od sedimentnih stijena.
Dio arhipelaga Visa je od vodonepropusnih vulkanskih stijena. Otok je uvijek imao vode koja izvire duž komiške uvale na spoju vulkanskih stijena i vapnenaca. Voda je davala izvor životu oduvijek, pa su već stari Grci odabrali Vis za osnivanje prve grčke kolonije na Jadranu.
Zbog svega spomenutog svjetski fond za prirodu WWF proglasio je Viški arhipelag 2003. jednom od deset posljednjih “rajskih oaza Mediterana”, uzimajući u obzir njegovu prirodnu posebnost, kulturnu baštinu, povijesne reference otoka kao raskrižja pomorskih putova i ishodišta urbane civilizacije.
Ovaj otok otvorenog mora područje je s najvećom koncentracijom spomenika prirode u Hrvatskoj, što je rezultiralo da 2019.g. UNESCO-va Svjetska mreža geoparkova proglasi Viški arhipelag – Geoparkom.
Mrežu svjetskih geoparkova čine geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značaja. S ciljem zaštite geoloških, geomorfoloških i ostalih vrijednosti.
Početak je to jedne nove, lijepe priče za otok. Posjetite nas, i doživite ljepote Viškog arhipelaga. Zaputite se u istraživanje, brzo ćete shvatiti značenje – Geopark. Brojne geostaze koje se ondje nalaze otkrit će vam priče o stijenama, suhozidu, tradiciji i suživotu čovjeka i prirode.
Prođite označenim stazama, otkrijte najstarije stijene na Jadranu nastale iz soli i lave. Istraživanje geostaza, idealan je način za jedan drugačiji pristup i upoznavanja otoka Visa.